5 zanimljivosti legendarne serije Malo misto

Serija Miljenka Smoje i Danijela Marušića stekla je status legende još davnih dana. No, iako je od prvog emitiranja prošlo par desetljeća, seriju se itekako isplati gledati iznova – njezin humor, političke opaske i posebne dogodovštine glavnih likova uvijek su aktualne. Seriju je, pokraj onoga na ekranu, konstantno pratila i šira društvena priča izvan ekrana. A te dvije razine bile su, i ostaju, neraskidive. Na tom tragu, prisjećamo se legendarnog Malog mista uz 5 zanimljivosti.

  1. Ljubav prema likovima

Da su gledatelji svojedobno zavoljeli likove od kojih se nisu htjeli tek tako rastati, svjedoče i pojedine epizode koje su uslijedile nakon događaja u seriji s kojima se gledatelji nisu slagali. Smoje i Marušić dobivali su pisma gledatelja, u kojima su bili kritizirani i moljeni da likove spase. Tako je Smoje, nakon posljednje epizode serije, zbog Bepine doživio i manje napade na ulicama Splita, kao i razne neugodne situacije kada bi sreo ogorčene gledatelje i fanove serije. Ukratko – s likovima Malog mista nije bilo, i nema, šale.

  1. Nezadovoljstvo doturom

Kako je jednom prilikom rekao Marin Marušić, sin režisera Malog mista, Miljenko Smoje bio je iznimno nezadovoljan s glumom Karla Bulića u ulozi dotura Luigija. Smoje je otišao korak dalje od nezadovoljstva, uputivši protestno pismo direktoru Televizije Zagreb. No, direktor se protivio promjeni glumca, a Bulić je kroz vrijeme postao i ostao jedan jedini dotur.

  1. “Adio i nikad više”

Serija je originalno trebala imati 33 epizode. No, zbog određenih pritisaka, nesuglasica, tenzija i problema, trinaesta je epizoda bila ona posljednja. Ipak, i sa “samo” 13 nastavaka, Malo misto se upisalo u povijest. Pitanje je što bi tek bilo da je serija zaživjela u cjelini.

  1. Konkurencija

Kada je Televizija Zagreb odlučivala koju će seriju producirati i emitirati na svom kanalu, morala je donijeti ne baš jednostavnu odluku. U igri su bile serije Malo misto, i dramski predložak Ivana Raosa Žuti, žuti kanarinci. Nimalo laka odluka, budući da je Raosov predložak kasnije snimljen i, poput Malog mista, ušao u legendu, ali pod drugim naslovom – Prosjaci i sinovi.

  1. Stvarnost i fikcija

Iako fikcija, priča Malog mista imala je svoje uporište u društvenoj stvarnosti u kojoj je gravitirao Miljenko Smoje. Likovi su inspirirani stvarnim likovima. Poštar Andrija Bombišta svoje korijene vuče iz malog bračkog mjesta Ložišća, gdje je radio svestrani Frane Pavlov – osim poštarske dužnosti, on je bio i brijač, režiser, umjetnik, ali i kroničar mjesta. Dotur Luigi je spoj različitih osoba koje je Smoje poznavao i kolažirao, dok je Servantes serijsko utjelovljenje jednog umjetnika iz Milne, a načelnik je, kako kaže priča, skiciran prema ocu Smojine supruge Lepe. Malo misto je, ukratko, kronika koja je na mali ekran prenijela likove i život koji ju je okruživao u stvarnosti.

>> Malo misto gledaj odmah na Pickbox NOW